Ples i mozak – utjecaj plesa na mentalno zdravlje i inteligenciju

LaTynko Plesni tečajevi , , , 2 Comments

Svi znamo da je kretanje važno za naše fizičko zdravlje, ali i da utječe na naše raspoloženje. No jeste li znali da fizička aktivnost, a naročito ples značajno utječu na naš mozak, pamćenje, koncentraciju i inteligenciju? Fizička aktivnost povećava mentalnu fleksibilnost i brzinu procesuiranja informacija nakon samo 45 minutne vježbe. No kako bi smo postigli najbolje rezultate potrebno je kombinirati čisto aerobne vježbe, poput trčanja, s vježbama koje zahtijevaju višu razinu koordinacije pokreta, poput borilačkih sportova ili plesa. Fizička aktivnost direktno utječe na razvitak i oblikovanje mozga. Kompleksniji tjelesni pokreti stvaraju kompleksnije sinaptičke veze u mozgu koje se kasnije koriste prilikom razmišljanja i obavljanja različitih zadataka. Dobar primjer takve uzajamne nadogradnje je povećana sposobnost rješavanja matematičkih zadataka kod djece koja uče svirati klavir.

Plesni pokreti, poput onih koji se koriste u baletu ili yogi, su neuobičajeni načini kretanja koji zahtijevaju povećanu moždanu aktivnost i učenje, a društveni plesovi koji zahtijevaju koordinirano kretanje u paru dodatno povečavaju zahtjevnost cjelokupnog procesa i opseg korištenja mozga. Znanstvena istraživanja pokazuju da ples utječe na smanjenje rizika od demencije do čak 76%, te pomaže pacijentima koji boluju od Parkinsona i Alzhaimera.

Što je to što razlikuje ples od drugih oblika tjelovježbe?

  • Ples je aktivnost koja zahtijeva donošenje brzo izmjenjujućih trenutnih odluka što aktivira mozak, za razliku od npr. trčanja gdje imamo konstantno ponavljanje istih pokreta bez razmišljanja.
  • Ples obuhvaća više moždanih funkcija od jednom- kinetičku, racionalnu, mišićnu i emocionalnu što dodatno povećava živčanu povezanost

Za mozak najkorisniji oblik plesa je društveni ples. Partneri moraju biti stalno na oprezu i u stanju pripravnosti kako bi mogli ispravno interpretirati znakove druge osobe. Ovdje nema rutine, niti uvježbane koreografije. Koraci i figure se spontano izmjenjuju u ritmu glazbe. Kako bi smo koordinirano pratili partnera ponekad imamo samo djelić sekunde da naš mozak ispravno protumači sve znakove i pokrene naše tijelo u pravom smjeru. Takvo kretanje zahtjeva visoku razinu budnosti i moždane aktivnosti. Što češće plešemo to nam je lakše. Ne zato što smo naučili ponovljene korake nego zato što smo ojačali mozak koji sada lakše i brže tumači podatke oko nas i djeluje u skladu s time. Nova mentalna snaga koju smo stekli plesom sada je vidljiva i u drugim dijelovima našeg života i koristimo ju kod obavljanja svih zadataka. Postajemo usredotočeniji, brže razmišljamo, bolje pamtimo, mozak sporije stari, sretniji smo i sveukupno zdraviji.

Ako želite saznati više o utjecaju plesa i tjelovježbe na mozak, pomoći kod vrtoglavice, Parkinsona i Alzhaimera pročitajte sljedeće linkove 🙂

2 Comments

  • Melkior Tresic

    Krasan članak, bravo

    Odgovori
  • Karla Jercic

    Zanimljivo, nismo ni svjesni koliko mozak radi dok plesemo 😀

    Odgovori
  • Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *